"ŠĆIGA" Neobična pojava uočena na Hvaru! Turisti u panici bežali, meteorolog objasnio o čemu je reč: Neki su to prvi put videli
Dodajte Kurir u vaš Google izborU sredu uveče, stanovnike i turiste u Starom Gradu na ostrvu Hvar iznenadio je neobičan prirodni fenomen. morese prvo podiglo za više od 30 centimetara i poplavilo deo obale, a zatim se povuklo oko 60 centimetara ispod uobičajenog nivoa, ostavljajući čamce na suvom.
„Turisti su bili najviše iznenađeni, jer su verovatno prvi put videli ovako nešto. Nekima je voda došla do kolena, pa su bežali od mora“, rekao je meštanin za Dalmaciju Danas.
Objašnjenje fenomena
Meteorolog RTL-a Dorijan Ribarić objasnio je da fenomen zabeležen u dalmatinskim lukama nije klasičan cunami. Prema njegovim rečima, najverovatnije se radi o takozvanom meteocunamiju.
„U ovim lukama se dogodio plimni talas, a prema snimcima i činjenici da je istovremeno preko Jadrana prolazio jak sistem grmljavine, vrlo je verovatno da se radilo o meteocunamiju, meteorološkom fenomenu koji se u Dalmaciji često naziva šćiga“, rekao je Ribarić.
Dodao je da takve pojave nisu neuobičajene na hrvatskoj obali i da su dugo bile predmet naučnih istraživanja. Najpoznatiji zabeleženi slučaj dogodio se u Veloj Luci na Korčuli 21. juna 1978. godine. Za razliku od klasičnog cunamija, koji je uzrokovan podvodnim zemljotresima, meteocunamije izazivaju nagle promene vazdušnog pritiska povezane sa olujnim sistemima. „Može se desiti da ovaj plimski talas stigne i iznenadi meštane jer može doći bez ikakvog vetra ili kiše“, upozorio je Ribarić.
Kako nastaju meteocunamiji
Meteocunamiji nastaju kada se atmosferski poremećaj brzo kreće iznad površine mora i pokrene dugačak morski talas. Ako se brzina poremećaja poklapa sa brzinom talasa u moru, dolazi do rezonancije, koja postepeno pojačava talas.
Kada takav pojačani talas uđe u dugačak, uski i relativno plitak zaliv, njegov efekat se dodatno pojačava zbog specifičnog oblika zaliva i njegovih prirodnih oscilacija. Upravo zato su mesta poput Starog Grada, Vrboske i Vele Luke posebno osetljiva na nagle promene nivoa mora.
Meteocunami, šćiga ili seš
Ribarić objašnjava da se termini meteocunami, šćiga i seš često koriste kao sinonimi, iako postoje razlike među njima.
„Meteocunami je talas koji pokreće atmosferski poremećaj, dok je seš upravo to rezonantno oscilovanje vode u zalivu, luci ili nekom drugom delimično zatvorenom prostoru. Meteocunami može da pobudi i snažno pojača takve oscilacije, pa se u svakodnevnom govoru i medijima ovi termini često koriste za istu stvar“, objasnio je.
Na pitanje da li bi takvi fenomeni mogli da postanu češći u budućnosti, Ribarić je odgovorio da još nema dovoljno pouzdanih podataka da bi se izveo takav zaključak. Međutim, nije isključena veza sa klimatskim promenama.
„Postoje indikacije da će u toplijoj atmosferi biti veći broj dana pogodnih za meteocunamije i moguće jačanje događaja u centralnom Jadranu, ali su te procene još uvek nesigurne i zasnovane su na relativno ograničenom broju simuliranih slučajeva“, rekao je.
Jedan faktor je, međutim, siguran - postepeni porast srednjeg nivoa mora povećaće posledice takvih događaja. „Rizik duž jadranske obale ne zavisi samo od postepenog porasta nivoa mora, već od njegove kombinacije sa ciklonima, olujnim udarima i drugim ekstremnim pojavama“, zaključio je Ribarić.
Kurir.rs/Index